Skip content
Pounamu Pounamu - Te reo Māori edition by Witi Ihimaera
  Add to Wish List

Almost ready!

In order to save audiobooks to your Wish List you must be signed in to your account.

      Log in       Create account
Phone showing make the switch message

Limited-time offer

Get two free audiobooks when you make the switch!

Now’s a great time to shop indie. When you start a new membership supporting local bookstores with promo code SWITCH, we’ll give you two bonus audiobook credits at sign-up.

Make the switch
Libro.fm app with gift bow

Gift audiobook credit bundles

You pick the number of credits, your recipient picks the audiobooks, and your local bookstore is supported by your purchase.

Start gifting

Pounamu Pounamu - Te reo Māori edition

Due to publisher restrictions, this audiobook is unavailable for purchase in your selected country.
Length 7 hours 31 minutes
Language English
  Add to Wish List

Almost ready!

In order to save audiobooks to your Wish List you must be signed in to your account.

      Log in       Create account

E rima tekau tau ki muri, ka puta mai a ‘Pounamu Pounamu’ hei kai mā te ao pānui reo Pākehā. Ko te whakataunga a ngā mana mātauranga o Aotearoa o taua wā, he pukapuka tēnei mā ngā tamariki i ngā kura o te motu whānui.

Kua huri te ao, kua hipa te wā, ko tēnei a ‘Pounamu Pounamu’ e horahia nei hei hākari mā te kaipānui reo Māori, ko ia rā pea te mokopuna a te kaipānui reo Pākehā o mua.

Ka pēhea te kawe i te wairua o tēnei kohinga kōrero e rangiwhāwhā nei te pānuitia, kia rangona tonutia ai te kounga o te kupu Pākehā? Me kawe tonu i te pukuhohe o He Kēmu Kāri, i te ngau mamae o Tangi, i te hōhonu o te aroha o Te Tamaiti.

Kua whakautua taua karanga e ngā kaiwhakawhiti reo Māori tekau mā tahi i noho rā hei pia i Te Panekiretanga o te Reo me ngā Kura Reo. He mea hōmiromiro ā rātou whakamāoritanga e te kāhui hihira, e Mākoha Gardiner rātou ko Pānia Papa, ko Hēni Jacob, ko Stephanie Tibble. Kei roto nei ngā hua o tā ngā kāhui nei whakaheke tōtā, e kitea ai, e rangona ai hoki te puāwaitanga o te reo Māori me ngā reo ā-iwi i roto i ngā tau.

Kei te tū rangatira tonu ngā kupu i rere mai ai i te pene a Witi Ihimaera, nāna te huarahi i para hei whai mā te kaituhi kaupapa Māori. Me mihi, ka tika.

Ko Kotahi Rau Pukapuka te waka. Ko te pae tawhiti, kia 100 ngā pukapuka reo Māori ka pae ki uta. Ko te whāinga, kia puāwai te aroha ki te reo mā te rau pukapuka. Tēnei mātou e pōhiri ana i a Penguin Random House hei hoa whakatere, hei hoa whakatutuki i ngā wawata o te hunga e ngākaunui ana ki te reo Māori.

Witi Ihimaera was the first Māori to publish both a book of short stories and a novel, and has published many notable novels, collections of short stories and in 2020 published his substantial non-fiction work, Navigating the Stars. Described by Metro magazine as ‘Part oracle, part memoralist,’ and ‘an inspired voice, weaving many stories together’, Ihimaera has also written for stage and screen — including libretti — edited books on the arts and culture, as well as published various works for children. His first book, Pounamu, Pounamu, has not been out of print since its first publication in 1972. His works have received many awards over the years, such as the Wattie Book of the Year Award and the Montana Book Award, and most recently the Ockham Award for best non-fiction in 2016 for his first volume of memoir, Maori Boy. The second volume, Native Son, was published in 2019, the same year Pūrākau was released, which he co-edited: editing volumes celebrating the work of other writers has also been an important part of Witi’s focus. He has also had careers in diplomacy, teaching, theatre, opera, film and television. He has received numerous awards for his contribution to literature, including the inaugural Star of Oceania Award, University of Hawaii, a laureate award from the New Zealand Arts Foundation 2009, the Toi Māori Maui Tiketike Award 2011, and the Premio Ostana International Award, presented to him in Italy 2010. In 2004 he became a Distinguished Companion of the Order of New Zealand, in 2017 France made him Chevalier de l'ordre des Arts et des Lettres and the same year he received the NZ Prime Minister’s Awards for Literary Achievement. Translators Paraone Gloyne He uri a Paraone Gloyne nō Ngāti Raukawa ki Wharepūhunga, nō Ngāti Maniapoto. E hau nei ngā rongo o Paraone hai kaitito, hai pūkōrero, hai kaihaka. Kai Te Awamutu a ia e noho ana. Kua roa a ia e tū ana hai kaikōkiri mō te whakarauoratanga o te reo me ngā tikanga Māori. Ko rāua ko tana wahine, ko Ngāhuia Kopa, ngā kaiako me ngā kaiārahi o te kapa haka o Mōtai Tangata Rau. E mōhiotia nei a Paraone i tōna koi ki te tito, tae noa ki tāna whakatū i te kaupapa o Mahuru Māori, he kaupapa tērā e whakatairanga nei i te kōrerotia o te reo ki roto i ō tātau ao o te ia rā, kaua ki te marama o Mahuru anake. Nō te tau 2021 ka mutu tāna mahi mā Te Wānanga o Aotearoa, 17 ngā tau i reira. Kai te kōkiri tonu a ia i tētahi kōnae ipurangi ia wiki e kīia nei ko Taringa, he mea whakahaere e Te Wānanga o Aotearoa, ā, he kaupapa reorua hai wānanga i ngā kupu, i ngā kōrero a ngā iwi me ngā tikanga. Ruth Smith He uri a Ruth Smith nō Te Tairāwhiti whānui, engari i pakeke mai a ia ki te iwi o tōna koroua, ki a Ngāti Kōhuru o roto o Te Aitanga-a-Mahaki. He Ika-a-Whiro nō Te Panekiretanga o te Reo, he putanga hoki nō Te Toi Reo, kua roa e mahi ana hai kaiwhakawhiti reo. Kua mahi a ia hai pouako reo Māori ki Toi Houkura: School of Māori Visual Arts, ki Te Wānanga o Aotearoa me Te Whare Wānanga o Awanuiarangi. Kua mahi hoki a ia hai kaipāpāhō mā Whakaata Māori me ngā reo irirangi Māori. He kaihaka, he tonotono hoki a ia ki ōna iwi o te kāenga. E ngākaunui ana a ia ki te reo Māori me ōna tikanga, ā, e whai ana ia kia whakatairangatia te reo mā roto mai i te whakaako, i te whakawhiti reo, i ngā mahi pāpāho, me ngā mahi tohutohu. I te tau 2022, i whakamāoritia e Ruth tā Witi Ihimaera pukapuka rongonui ko Puripāha Te Pane Kaewa. Corin Merrick He uri a Corin Merrick nō Ngāti Whare, Waikato, Ngāti Maniapoto, me Ngāti Raukawa. He mokopuna nō te Kōhanga Reo, he raukura nō te Kura Kaupapa Māori, he Ika-a-Whiro nō Te Panekiretanga o te Reo. He rōia tūtahi, he kaitohutohu anō hoki ia mō ngā kaupapa maha. E mahi ana i te Kōti ā-whānau hei rōia mō ngā tamariki, hei rōia whakamahiri anō hoki. He māngai ia mō ngā rangatahi ki te Kōti taiohi. I te tau 2019 i whakaputaina e Corin rāua ko Alana Thomas te pukapuka, Kia Kākano Rua Te Ture — A te reo Māori Handbook for the Law. Kei te tonga o Tāmaki Makaurau noho ai a Corin rātou ko āna tamariki, ko tōna hoa rangatira — he rōia anō hoki ia — e hāpai ana i ngā kaupapa o tō rātou hapori. Ariana Stevens Nō Te Tai Poutini a Ariana Stevens, arā, ko Ngāti Waewae tōna hapū, ko Ngāi Tahu tōna iwi. Nā Te Ataarangi te reo i whāngai atu ki a Ariana nōna e rangatahi ana i Te Tau Ihu o Te Waka. Nāwai, nāwai, ka whai wāhi ia ki ngā mahi whakarauora reo ki raro i te tāwharau o Kotahi Mano Kāika. He Ika-a-Whiro a Ariana nō Te Panekiretanga o te Reo, kua puta hoki tōna ihu i Te Toi Reo Māori hei kaiwhakawhiti reo. I roto i ngā tau kua tū a Ariana hei kaiako i ngā kura, i te hapori, i te marae, i ngā pakihi hoki. Ko tana mahi matua i tēnei wā, ko te hautū i tana tīma i Reo Māori Mai. Ko rātou tērā e whakatinana ana i te rautaki mātauranga, i te rautaki reo hoki mō Ngāti Waewae. Donovan Te Ahunui Farnham He uri a Te Ahunui Donovan Farnham nō Ngāti Awa, nō Tūhoe hoki. He ihuputa ia nō te Kōhanga Reo, nō ngā Rumaki Reo o te pokapū o Tāmaki Makaurau, nō Waipapa Taumata Rau hoki, ka mutu, katoa mai aua kura he reo Māori te reo kawe. He Ika-a-Whiro nō Te Panekiretanga o te Reo, he ihuputa hoki nō Te Toi Reo Māori hei kaiwhakamāori, hei kaiwhakapākehā, hei kaiwhakawhiti reo anō hoki. Kātahi anō hoki tana ihu ka puta i Te Tohu Paerua o te Reo Kairangi i raro i te maru o Te Wānanga o Aotearoa. Kua 10 tau a Te Ahunui e mahi ana hei kura māhita i roto i te Kura Kaupapa me te Rumaki. Kua whakaakona hoki ngā kaupapa NCEA. Wawaro Te Whaiti He uri a Wawaro Te Whaiti nō Ngāti Kahungunu ki Wairarapa, nō Rangitāne ki Wairarapa, nō Kāi Tahu hoki. Nō te tau 2002 ka puta tana ihu i te Whare Wānanga o Ako Pai ki Te Whanganui a Tara hei kaiako. Kua whakaako ia ki ngā kōhanga reo, ngā kura auraki me ngā kura kaupapa o te Upoko o te Ika me te rohe o Manawatū. He Ika-a-Whiro nō Te Panekiretanga o te Reo, he putanga hoki nō Te Toi Reo, kua neke atu i te tekau tau e mahi ana hei kaiwhakawhiti reo. E ngākaunui ana a ia ki ngā mahi whakaputa rauemi hei hāpai i te tamaiti me tōna whānau ki te ako me te whakapakari i te kōrerotia o te reo Māori i ngā wāhi ako me ngā kāinga. Kua whai wāhi hoki a Wawaro i ngā mahi hāpai i te whakaakona o te reo Māori ki ngā kaiako mā te hōtaka Te Ahu o te Reo Māori i raro i a Takatū. I tēnei wā, i tua atu i ēnei mahi, kei te tautoko hoki ia i te huringa o te hōtaka NCEA i Aotearoa. Ko te reo Māori, te mātauranga Māori, te ahurea Māori me te tangata Māori kei te toi o āna mahi katoa. Hēmi Kelly He uri a Hēmi Kelly nō Ngāti Maniapoto, Ngāti Tahu me Ngāti Whaoa. He kaiako reo Māori, he kaituhi, he kaiwhakawhitireo hoki ia. Nāna ngā pukapuka o A Māori Word A Day me A Māori Phrase A Day i tuhi. Ko ia hoki te kaiwaihanga i ngā rauemi ako o Everyday Māori. He Ika-a-Whiro a Hēmi nō Te Panekiretanga o Te Reo, kua whakawhiwhia hoki ia ki te Toi Reo Māori, arā ki te tohu kaiwhakamāori. I te tau 2017, i whakamāoritia e Hēmi tā Witi Ihimaera pukapuka ko Sleeps Standing, ā, ko Te Ruānuku nā Paulo Coelho te pukapuka tuarua nāna i whakamāori. Ko tāna tuhinga auaha tuatahi i tuhia ai ki te reo Pākehā kei roto i te pukapuka o Pūrākau - he kohinga pūrākau Māori nā ētahi kaituhi Māori. Paiheretia Aperahama He uri a Paiheretia Aperahama nō Te Aupōuri, Muriwhenua, Ngāti Tūwharetoa me Te Ātiawa. He kaiwhakawhiti reo ā-tuhi, he kaiako reo Māori, he pou reo hoki ia. Me kore ake ōna karani me ōna mātua i taea ai e ia ēnei mahi. Ko te ao Māori tōna kaiwhakamahu, i te ao, i te pō. Herea Winitana Nō ngā iwi o Tūhoe, Ngāti Awa, Te Aupōuri, Maniapoto, Te Arawa a Herea Winitana engari i whakatōkia te pito ki Ngāti Tūwharetoa. O te tokowaru tamariki nā Chris Winitana rāua ko Tinamaree Kaipara, ko Herea te tuarua o te pā harakeke. Te nuinga atu o tōna whakatipuranga i pakeke mai ia ka mutu i kuraina hoki ia ki te kāinga ki waenganui i tōna whānau hapū. He tokoono āna tamariki ki a Paehoro Konui. Ko ōna ngoi katoa ka whakapetohia ki te whakatānekaha atu i ngā pakiaka o tōna iwi kia tahiti ake, kia whānui ake, kia tiketike ake, kia hōhonu ake te māramatanga ki ō tātau mātua tīpuna me ngā koha nā rātau i waiho mai hei oranga mō tātau katoa, pēnei i te reo me ngā tikanga. E ngākaunui ana ia ki te āwhina i te tangata, ahakoa nō hea, ahakoa ko wai. Thomas Parata Nō ngā iwi o Te Whānau a Apanui, Ngāitai, Ngāti Rākaipaaka me Ngāti Koata a Thomas Parata. Koia te whakapākanga o ngā tamariki a Heremāia rāua ko Pearl Parata. I puta tana ihu hei kaiako i te tau 1997 i Te Whare Wānanga o Awanuiārangi, 2008 i Te Whare Wānanga o Waitaha. I puta hoki tana ihu i Te Panekiretanga o te reo i te tau 2010. Tau atu, tau mai, ko tana mahi matua he whakaako tamariki i roto i ngā kura - auraki, reo rua, rūmaki, kura kaupapa, wharekura hoki. Kei te Kura Takawaenga ia e mahi ana i tēnei wā. E ngākaunui ana a ia ki Te Reo Māori, ā tuhituhi nei, kōrero nei, waiata hoki. Mākoha Gardiner Nō Ngāiterangi, nō Ngāti Ranginui, nō Te Arawa a Mākoha Gardiner. Kua roa ia e takahi ana i te ara whakapakari i te reo Māori, hei oranga mōna, hei oranga mō āna tamariki mokopuna. Koni ati i te 20 tau a Mākoha i whakaako i ngā kura tuarua, i ngā wharekura i Rotorua. E whai ana ia kia whakatairangatia te reo i te rāngai mātauranga mā roto mai i ngā mahi tohutohu. Kua kopoua ia ki te Teaching Council of Aotearoa New Zealand. He Ika- a- Whiro a Mākoha nō Te Panekiretanga o Te Reo, ka mutu kua whakawhiwhia ia ki te Toi Reo Māori, arā ki te tohu kaiwhakamāori.Hei tāna, ko te tautoko i tēnei kaupapa, he honore nui.

Phone showing make the switch message

Limited-time offer

Get two free audiobooks when you make the switch!

Now’s a great time to shop indie. When you start a new membership supporting local bookstores with promo code SWITCH, we’ll give you two bonus audiobook credits at sign-up.

Make the switch
Libro.fm app with gift bow

Gift audiobook credit bundles

You pick the number of credits, your recipient picks the audiobooks, and your local bookstore is supported by your purchase.

Start gifting